ŠTA JE CRP U KRVNOJ SLICI I ZAŠTO JE PONEKAD POVIŠEN
Šta je C-reaktivni protein (CRP)?
C-reaktivni protein (CRP) je biomarker koji ukazuje na prisustvo upale u organizmu. CRP se proizvodi u jetri, a njegov nivo se meri kao koncentracija u venskoj krvi.
CRP u krvnoj slici je klasifikovan kao reaktant akutne faze, što znači da
njegov nivo raste kao odgovor na upalu. U druge reaktante akutne faze spadaju brzina sedimentacija eritrocita i broj krvnih pločica (trombocita).
Koji su simptomi povišenog nivoa C-reaktivnog proteina?
Ne postoje znakovi ni simptomi koji su specifični za povišen CRP u krvi. Znakovi ili simptomi, ukoliko su prisutni, zavisiće od osnovnog uzroka zapaljenskog oboljenja koje je izazvalo povišen CRP u krvi.
Crp nalaz referentne vrednosti
C-reaktivni protein (CRP) je marker za testiranje krvi za upalu u organizmu. CRP se proizvodi u jetri i njegov nivo se meri testiranjem krvi.
CRP je klasifikovan kao reaktant akutne faze, dakle njegov nivo će porasti kao odgovor na upalu. Drugi reaktanti akutne faze koje treba pomenuti i koji su jako važni jesu brzina sedimentacije eritrocita (ESR) i broj trombocita u krvi.
Koje su normalne vrednosti za C-reaktivni protein?
C-reaktivni protein je marker zapaljenja i tipično se ne detektuje u krvi, osim ako je neki stepen upale prisutan u organizmu.
Normalan CRP je kada je koncentracija ovog proteina u krvi manja od 10 mg/l.
Rezultat manji od 1 mg/l znači da imate mali rizik od kardiovaskularnih bolesti, a rezultat između 1 i 2.9 mg/l znači da imate umeren rizik, dok rezultat viši od 3 mg/l znači da ste pod visokim rizikom za kardiovaskularne bolesti.
Rezultati iznad 10 mg/l zahtevaju dalje testiranje kako bi se utvrdio tačan uzrok teške upale u organizmu.
Abnormalno niske vrednosti CRP-a se mogu naći kod osoba koje uzimaju statine (lekovi za smanjenje masnoća u krvi) ili aspirin.
Kako se meri C-reaktivni protein?
CRP se meri u uzorku venske krvi. Uzorak se nakon vađenja nosi u laboratoriju i analizira.
Tradicionalno merenje CRP često se koristi radi detektovanja neke upale u organizmu. Vaš lekar može da vas uputi na CPR test zbog praćenja bolesti koje karakterišu aktivni upalni procesi, kao što su reumatoidni artritis, lupus ili vaskulitis, kao i radi provere delovanja antiinflamatornih lekova koji se koriste za lečenje zapaljenskih bolesti.
Trenutno se za procenu kardiovaskularnog rizika koriste visokosenzitivna metoda merenja. Visoko senzitivni C-reaktivni protein se označava kao hs-CRP.
Pošto na merenje nivoa CRP u svakom trenutku može da utiče bilo koja infekcija ili upala u nekom delu organizma, jednokratno merenje obično se ne smatra podesnim za procenu kardiovaskularnog rizika. Zbog toga je američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti preporučio dvostruku proveru nivoa CRP, u razmaku od približno dve nedelje, kao i upotrebu prosečne vrednosti dva očitavanja za procenu kardiovaskularnog rizika i u svrhe skrininga.
Šta znači povišen nivo C-reaktivnog proteina u krvi?
Uopšteno posmatrano, u glavne uzroke povišenog nivo CRP u krvi i drugih upalnih markera, spadaju brojna oboljenja i stanja, uključujući:
- opekotine
- traume
- infekcije, kao što su upala pluća i tuberkuloza
- infarkt
- hronične zapaljenske bolesti, kao što su lupus, vaskulitis ili reumatoidni artritis
- zapaljenska bolest creva
- neki oblici raka
Povišen CRP kod tumora
Generalno, glavni uzroci povećanog CRP-a i drugih markera upale su različiti zdravstveni uslovi, uključujući i maligna oboljenja.Dakle, moguće je da se javi povišen CRP kod tumora, tj. kod malignih bolesti. Abnormalno visoke nivoe CRP-a svakako treba proveriti.
Povišen CRP kod dece i CRP kod beba
Nivo CRP raste kada postoji infekcija ili upala u organizmu, kao što smo već rekli. CRP testovi su važni jer mogu da omoguće doktoru da utvrdi da li vaše dete ima infekciju ili zapaljenje.
Ukoliko je dete imalo operaciju, lekar može tražiti da se uradi CRP test da prati zarastanje rana i znake bilo kakve akutne infekcije koje mogu nastati nakon operacije. Ako dete ima povišen nivo CRP-a nekoliko dana nakon operacije, lekar može sumnjati na infekciju i zatražiti druge testove. CRP test se takođe može koristiti za proveru zdravstvenog stanja deteta, jer povišene vrednosti mogu da ukazuju na inflamatornu bolest creva, tuberkulozu, pneumoniju, lupus, reumatsku groznicu i kancer.
Doktor može takođe zatražiti da se uradi CRP kod beba ili dece kako bi utvrdio da li propisani tretmani za infekcije ili upale funkcionišu. Ako lečenje funkcioniše, nivo CRP će pasti. Ukoliko nivo CRP nastavi da raste, lekar će najverovatnije propisati druge tretmane. Ako dete ima česte infekcije, CRP test je koristan u praćenju infekcija.
Ograničenja
Nažalost, CRP test nije dovoljno specifičan za dijagnozu određene bolesti kod dece. Test može ukazati na prisustvo infekcije ili upale, ali test ne pokazuje uzrok i lokaciju infekcije ili upale. Ako rezultati CRP testa deteta budu pozitivni, lekar će najverovatnije narediti dalja ispitivanja radi pravilne dijagnoze i lečenja.
Povišen CRP i temperatura
Ukoliko se jave povišen CRP i temperatura, obično se radi o upali, koja je načešće bakterijskog porekla.
Visok CRP i leukociti
Visok CRP i leukociti najčešće ukazuju na upalu (bakterijsku pre svega) ili na neke ozbiljne bolesti. Ovo bi trebalo dalje ispitati.
CRP povišen leukociti normalni
Ukoliko je CRP povišen a leukociti normalni, verovatno se radi o početnoj fazi upale, kada broj leukocita još nije stigao da poraste.
CRP u trudnoći
Normalno je da CRP u trudnoći bude blago povećan, i to u drugoj polovini trudnoće, kao i ukoliko koristite kontraceptivne pilule. Treba sagledati celokupnu krvnu sliku kako bi se isključila mogućnost postojanja nekog oboljenja.
Kako se leči povišeni nivo C-reaktivnog proteina?
Lečenje povišenog nivoa CRP u kontekstu kardiovaskularnih bolesti i samog C-reaktivnog proteina, može da bude besmisleno. Umesto toga, za smanjenje kardiovaskularnog rizika, primarni fokus mora da bude na lečenju i prevenciji osnovnih faktora rizika i oboljenja.
U najdelotvornije i pouzdane načine za smanjenje brojnih faktora koji utiču na pojavu kardiovaskularnih bolesti, spadaju redovno vežbanje, uravnotežene ishrana i prestanak pušenja.
Kod osoba sa povišenim nivoom holesterola, koje željenu vrednost holesterola ne mogu da postignu ishranom i pravilnim vežbanjem, mogu da se preporuče lekovi za smanjenje nivoa holesterola. Lekovi iz klase statina (simvastatin, atorvastatin itd.) su prva linija preporučenih agenasa za snižavanje nivoa holesterola. Opadanje nivoa CRP može da se uoči kod pacijenata koji uzimaju statine, čak i kada nema značajnog poboljšanja holesterolskog profila.
Snižavanje nivoa CRP uočava se i kod pojedinaca sa poznatim kardiovaskularnim bolestima koje su počele da uzimaju aspirin. Kod onih za koje nije utvrđeno prisustvo kardiovaskularnih bolesti ili značajni faktori rizika za njihov nastanak, upotreba aspirina obično se ne preporučuje.
Pokazalo se i da neki lekovi za dijabetičare (tiazolidinedioni), takođe snižavaju nivo CRP u krvi kod osoba sa ili bez dijabetesa melitusa. Ovaj efekat se javlja nezavisno od dejstva na snižavanje nivoa glukoze u krvi.
Kako vrednost C-reaktivnog proteina ukazuje na moguće bolesti srca?
Prema Američkoj asocijaciji za srca (AHA) i Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, za procenu kardiovaskularnog rizika pomoću nivoa CRP, preporučuju se ove smernice:
- nizak kardiovaskularni rizik -ako je vrednost CRP 1 miligram (mg) ili manje po litru krvne plazme
- umereni kardiovaskularni rizik – ako je vrednost CRP između 1mg i 3mg po litru krvne plazme
- visok kardiovaskularni rizik – ako je vrednost CRP veća od 3mg po litru krvne plazme
Nivo CRP koji je viši od 10mg po litru krvne plazme, može da se vidi kod akutne rupture plaka (akutne tromboze koronarne arterije), kao što je slučaj kod infarkta ili šloga, pod uslovom da ne postoji drugo objašnjenje za povišen nivo CRP (neka drugi infektivni ili zapaljenski proces).
Da li postoji veza između C-reaktivnog proteina i rizika od infarkta i šloga?
Podizanje nivoa CRP povezuje se sa aterosklerozom i bolestima srca. Ateroskleroza, ili formiranje holesterolskog plaka u arterijama, poznata je po tome što ima inflamatornu komponentu, za koju se smatra da dovodi do podizanja nivoa CRP u krvi. Na aterosklerozu utiču starost i drugi kardiovaskularni faktori rizika, uključujući i dijabetes melitus, povišeni nivo holesterola, povišeni krvni pritisak i pušenje.
Kod ateroskleroze zid krvnog suda je oštećen. Ova povreda se ponaša kao žarište upale i dovodi do formiranja plaka na zidovima krvnog suda. Plak obično sadrži inflamatorne ćelije krvi, naslage holesterola i delove oštećenih ćelija sluzokože zida krvnog suda. Nakupljanje ovih elemenata dovodi do sužavanja zida krvnog suda. Sužavanjem krvnog suda može da dođe do sprečavanja protoka krvi, pa plak može da pukne i da se odlepi od zida krvnog suda, čime može da dovede do blokade i da izazove moždani ili srčani udar (šlog ili infarkt).
Kod osoba sa aterosklerozom, opterećenje organizma plakom može da bude proporcionalno meri rasta nivoa CRP. Aterosklerotični plak ima više stadijuma i može da se nalazi u čitavom organizmu.
Da li je povišeni nivo C-reaktivnog proteina faktor rizika za nastanak bolesti srca?
Zbog inflamatorne komponente ateroskleroze, povišeni nivo CRP se povezuje sa kardiovaskularnim bolestima. Međutim, prema trenutno raspoloživim podacima, ne može se smatrati nezavisnim faktorom rizika za kardiovaskularne bolesti.
Tradicionalni faktori rizika koji dovode do kardiovaskularnih bolesti, a u koje spadaju povišeni krvni pritisak (hipertenzija), dijabetes melitus, povišeni nivo holesterola, starost, pušenje, gojaznost i porodična istorija kardiovaskularnih bolesti, mogu da budu u korelaciji sa povišenim nivoom CRP u krvi. Prema skorašnjim studijama, nakon regulisanja tradicionalnih faktora rizika, povišeni nivo CRP teško da može da bude uzrok kardiovaskularnih bolesti.
Bez obzira na to, CRP može da se koristi kao predznak kardiovaskularnih bolesti, na osnovu njegove korelacije sa drugim poznatim kardiovaskularnim faktorima rizika i njegove uloge kod formiranja ateroskleroze. Kod pojedinaca sa nekim ili svim tradicionalnim faktorima rizika, uočen je povišeni nivo CRP. Neki podaci čak ukazuju da postoji trend višeg nivoa CRP u prisustvu većeg broja faktora rizika.
Da li bi trebalo da se proverava nivo C-reaktivnog proteina?
Proveravanje nivoa CRP za ukupnu populaciju odraslih osoba nije preporučljiv.
Neki eksperti preporučuju rutinsku proveru CRP nivoa u serumu krvi uporedo sa proverom nivoa holesterola, međutim, ovo nije široko prihvaćeno. Idealno bi bilo, radi provere kardiovaskularnih rizika, da se koristi prosečna vrednost dve provere nivoa CRP, u razmaku od dve nedelje.
Mnogo je važnije to što nivo CRP može da pruži dodatne informacije o kardiovaskularnom riziku neke osobe, kada je povezan sa drugim poznatim faktorima rizika, kao što su dijabetes melitus, povišeni krvni pritisak, povišeni nivo holesterola, gojaznost, starost i pušenje.
Kakve su prognoze kod osoba sa povišenim nivoom C-reaktivnog proteina?
Opšte prognoze za osobe sa povišenim nivoom CRP u velikoj meri zavise od uzroka. Uopšteno posmatrano, nivo može da bude povišen kao odgovor na bilo koju infekciju ili upalu u organizmu. Ishod će zavisiti od uspešnosti lečenja usmerenog na osnovni uzrok upale.
Još preciznije, kao sredstvo za procenu rizika od nastanka kardiovaskularnih bolesti, porast nivoa CRP je u korelaciji sa prisustvom tradicionalnih kardiovaskularnih faktora rizika, uključujući i hipertenziju (povišeni krvni pritisak), povišeni nivo holesterola, dijabetes melitus, gojaznost, starije životno doba, pušenje i ozbiljnu porodičnu istoriju kardiovaskularnih bolesti.
Ishrana, vežbanje, prestanak pušenja i pravilna medicinska kontrola ovih faktora rizika, u cilju sprečavanja budućih kardiovaskularnih bolesti, jesu nešto što ne može dovoljno da se naglasi.
Autor teksta Dr. Nada Krivokapic
Izvori: (
1) (
2) (
3) (
4)