APNEJA U SNU je čest poremećaj spavanja kod koga dolazi do periodičnih prestanaka i ponovnih početaka disanja tokom sna. U simptome spadaju pospanost tokom dana, glasno hrkanje i nemiran san.
Nevoljni zastoj disanja u snu može da bude posledica blokade vazdušnih puteva, ali i da ukazuje na problem sa mozgom. Kod većine osoba sa ovim stanjem uzrok je onaj prvi, odnosno u pitanju je opstruktivna apneja u snu (OSA). Apneja u snu koja je pokazatelj problema u mozgu, poznata je kao centralna apneja u snu (CSA). Kod osoba koje pate od ovog poremećaja spavanja, javlja se nesvestan periodični prestanak disanja u snu. Kada se vazdušni putevi otvore ili pristigne signal za disanje, osoba može da hrče, duboko udiše ili da se potpuno probudi sa osećajem da se bori za vazduh, davi ili guši. Ukoliko se ne leči, apneja u snu poznata i kao sleep apnea može da dovede do potencijalno opasnih zdravstvenih komplikacija, kao što su bolesti srca i depresija. Pored toga, mogu je pratiti neprijatni simptomi kao što su: stalna pospanost i hroničan umor, čime se povećava stepen rizika od mogućih nezgoda tokom vožnje ili rada.
Ukratko o apneji u snu Evo nekih najvažnijih podataka o apneji u snu:
- Približno 1 od 5 odraslih osoba javljaju se blagi simptomi opstruktivne apneje u snu, dok 1 od 15 osoba ima umerene do teške simptome.
- Apneja u snu spada u najčešće poremećaje spavanja.
- Žene u menopauzi i postmenopauzi imaju povećan stepen rizika od opstruktivne apneje u snu.
- Sleep apnea je nezavisni faktor rizika za hipertenziju (povišeni krvni pritisak).
- Premda apnea u snu ima veću prevalenciju kod osoba starih 50 i više godina, ona može da se javi kod osoba svih starosnih doba, a takođe i kod dece.
Znaci koji ukazuju na to da imate apneju u snu Pre svega, morate naučiti da prepoznajete znake upozorenja apneje u snu, koji će vam reći od koje vrste apneje patite. Postoji tri glavna tipa apneje u snu:
-
centralna apneja u snu
-
obstruktivna apneja u snu
-
mešovita apneja u snu
Sleep apnea simptomi

- nemiran san ili insomnija (nesanica)
- otežano koncentrisanje
- glasno hrkanje
- buđenje više puta u toku noći radi mokrenja
- buđenje sa suvim ustima ili grloboljom
- jutarnja glavobolja
- razdražljivost
- gorušica
- smanjen seksualni nagon i erektilna disfunkcija
Uzroci

Faktori rizika
U faktore rizika za apneju u snu spadaju:- spavanje na leđima
- gojaznost
- hronični sinusitis (hronična upala sinusa)
- veliki obim vrata
- skorašnje debljanje
- menopauza
- uvećani krajnici ili treći krajnik
- Daunov sindrom
- pušenje
- porodična istorija apneje u snu
- uvučena brada ili dubok zagrižaj (zubi gornje vilice preklapaju zube donje vilice sa dosta slobodnog prostora)
Lečenje
Apneja u snu je čest problem povezan sa pogoršanjem opšteg zdravstvenog stanja i većim rizikom od komplikacija opasnih po život, kao što se saobraćajne nezgode, otežano usredsređivanje, depresija, srčani udar (infarkt) i moždani udar (šlog). U zavisnosti od uzroka i stepena apneje, postoje različite metode lečenja. Cilj lečenja je normalizacija disanja tokom spavanja. Normalizacija disanja ima sledeće dejstvo na apneju:- Eliminiše umor tokom dana.
- Uklanja neželjene promene mentalnog zdravlja, nastale usled apneje ili nedostatka sna.
- Sprečava kardiovaskularne promene izazvane prekomernim naprezanjem zbog nepravilnog disanja.
Promene životnih navika
Promene u načinu života su presudne za normalizaciju disanja i one su kritični prvi koraci u lečenju. U njih spadaju:- prestanak konzumiranja alkohola
- prestanak pušenja
- smanjenje telesne težine
- spavanje na boku
Centralna apneja u snu nastaje kada mozak „zaboravi“ da pošalje signal mišićima odgovornim za udisanje vazduha. Obstruktivna apneja u snu je izazvana nekom preprekom u disajnim putevima, koja onemogućava pravilan protok vazduha. Ova obstrukcija nije uzrokovana nekim stranim telom u grlu, nego opuštanjem mišića u zadnjem delu grla. Mešovita apneja u snu je kombinacija ova dva mehanizma- centralne i obstruktivne apneje.
Druge mogućnosti
U druge metode lečenja spadaju:- Kontinuirani pozitivni vazdušni pritisak (CPAP) – Ovo je osnovni način lečenja apneje u snu. Ova terapija drži disajne puteve stalno otvorenima, obezbeđujući stalni dotok vazduha pod pozitivnim pritiskom, pomoću maske.*
- Operacija – Postoje brojne hirurške procedure za opstruktivnu apneju u snu, kojima se proširuju disajni putevi. Operacijom opstruktivno tkivo može da se učvrsti ili skupi, a moguće je i uklanjanje viška tkiva ili uvećanih krajnika. U zavisnosti od obima hirurške intervencije, ona može da se obavi ambulantno ili u bolničkim uslovima.
- Oralni aparati za repozicioniranje mandibule – Ovo su oralni uređaji (zapravo neka vrsta dentalne proteze) koji se prave po meri, a pogodni su za osobe sa blagom ili umerenom opstruktivnom apnejom u snu. Ovi aparati tokom spavanja drže donju vilicu (mandibulu) u isturenom položaju i tako proširuju prostor iza jezika. Na taj način su gornji disajni putevi otvoreni, pa se tako sprečavaju apneja i hrkanje.
Prirodni lekovi za apneju u snu
- Beli luk

- Med

- Mleko sa kurkumom

- Crni biber
- Đumbir

- Cimet

- Nana
- Crni luk
Komplikacije
Poremećaji spavanja povezuju se sa brojnim komplikacijama i drugim oboljenjima. Tu spadaju:- saobraćajne nezgode
- slabija kognitivna funkcija i otežano fokusiranje
- metabolički sindrom
- promene raspoloženja
- hipertenzija
- šlog
- glaukom
- problemi sa pamćenjem
- hronični umor
- pogoršanje kvaliteta života
- povećan stepen rizika od smrtnosti
- glavobolja
- suva usta ili grlobolja nakon spavanja otvorenih usta
Nisu sve osobe koje imaju apneju toga svesne, pogotovo oni koji imaju obstruktivnu apneju u snu. Zbog toga je važno biti svestan simptoma apneje u snu, pošto vam oni mogu pomoći da otkrijete da patite od iste.
Dijagnostikovanje
Svako ko oseća hronični umor ili ošamućenost tokom čitavog dana, trebalo bi da se javi lekaru, kako bi se utvrdio tačan uzrok i odredili neophodni koraci za rešavanje problema. U najčešća pitanja, koja lekar može da postavi, spadaju:- Kako izgleda vaš uobičajeni raspored spavanja radnim danima i vikendom?
- Koliko vam je vremena potrebno da zaspite?
- Da li uzimate neke lekove za spavanje?
- Možete li da procenite koliko spavate svake noći?
- Da li vam je iko rekao da hrčete?
- Da li se budite sa osećajem panike ili zbunjenosti?
- Kako se osećate prilikom buđenja?
- Da li lako zadremate dok gledate TV ili čitate?
- Da li je kod nekoga u vašoj najbližoj porodici dijagnostikovan poremećaj spavanja?
- Opišite okruženje u kome spavate.
- normalna apneja u snu – od 0 – 5 napada apneje po satu
- blaga apneja u snu – od 5 – 15 napada apneje po satu
- umerena apneja u snu – od 16 – 30 napada apneje po satu
- teška apneja u snu – 31+ napada apneje po satu
Šta treba, a šta ne treba da radite ako imate apneju u snu
Da:- redovno vežbajte i ubacite neke vežbe za grlo
- ukoliko ste gojazni, pokušajte da skinete višak kilograma
- kako se ne bi javila opstrukcija u disajnim putevima, otvorite disajne puteve, povremeno ih možete pročistiti slanim rastvorom
- spavajte na boku umesto na leđima
- izbegavajte pilule za spavanje
- izbegavajte alkohol i cigarete