Celijačnu bolest ili celijakiju su opisali još stari Grci pre 8.000 godina, koji sigurno nisu znali da je ovo oboljenje vrsta autoimune reakcije na gluten. Tek nekoliko hiljada godina kasnije su naučnici shvatili da se celijakija javlja zbog glutena, proteina koji se nalazi u brojnim namirnicama.
Tek u proteklih 50 godina smo saznali mnogo više o celijakiji i tome kako se simptomi celijakije i intolerancije na gluten manifestuju, kao i zašto su opasne alergije na hranu.
Celijakija simptomi
Ovo su najčešći simptomi celijakije
Celijakija se obično javlja zbog alergije na gluten, protein koji se nalazi u pšenici, raži i ječmu, i smatra se da oko 1% odraslih ljudi i dece ima celijakiju. Ljudi kod kojih se razvije celijačna bolest moraju da vode računa o ishrani, i dijeta bez glutena se smatra jedinim načinom da se ublaže simptomi celijakije i spreče budući problemi.
Mada je celijakija retka u odnosu na druge hronične bolesti (npr. rak, dijabetes, gojaznost, srčane bolesti), alarmantna je činjenica da mnogi stručnjaci smatraju da se kod mnogih odraslih ljudi i dece razvila celijacna bolest, ali da oni za to i ne znaju.
Mnogi simptomi celijakije se svode na disfunkciju probavnog trakta (i želuca i creva). Celijakija je vrsta autoimune bolesti, za koju je karakteristična upala kao odgovor organizma na gluten, koji oštećuje tkiva u tankom crevu. Tanko crevo spaja želudac i debelo crevo, i tu se apsorbuje velik broj nutrijenata iz hrane. Kod ljudi kod kojih se javila celijačna bolest je ovaj proces poremećen.
Celijakiju je teško dijagnostikovati, jer se mogu pojaviti različiti simptomi. Smatra se da celijakija i alergija na gluten mogu izazvati na stotine različitih simptoma. Najčešći simptomi celijakije su:
- Nadimanje
- Grčevi i bol u stomaku
- Poteškoće sa koncentracijom
- Problemi sa telesnom težinom
- Poremećaji spavanja (posebno nesanica)
- Hronični umor
- Nutritivni deficit (zbog problema sa probavom)
- Hronične glavobolje
- Bolovi u zglobovima i kostima
- Promene raspoloženja i anksioznost
- Trnci u šakama i stopalima
- Napadi
- Neredovne menstruacije, neplodnost, spontani pobačaji
- Afte u ustima
- Opadanje kose i problemi sa kožom
Gluten se ponekad naziva „tihim ubicom“ jer može izazvati trajnu štetu u celom telu. Simptomi celijakije su raznovrsni u pogledu intenziteta i razlikuju se od osobe do osobe, tako da dve osobe kod kojih se pojavila celijačna bolest mogu imati sasvim drugačije reakcije.
Kod nekih pacijenata posebno odraslih se uopšte ne javljaju simptomi celijakije. Kod drugih se javljaju simptomi kao što su glavobolje, naglo gojenje i anksioznost. To može kasnije izazvati nesanicu, umor, bolove uz zglobovima, pa čak i depresiju, a kod starijih ljudi i demenciju.
Pošto su simptomi celijačne bolesti slični drugim autoimunim bolestima i bolestima probavnog trakta (sindrom iritabilnih creva, anemija, alergije na hranu, divertikulitis…), celijakija se ponekad jako teško dijagnostikuje.
Ređi, ali ozbiljniji simptomi celijakije
U prethodnom odeljku su navedeni najčešći simptomi celikakije. Stručnjaci tvrde da celijačna bolest ne izaziva samo oštećenja digestivnog trakta, već da može biti i još ozbiljnija i izazvati simptome koji prevazilaze probavne probleme. Naučna ispitivanja pokazuju da gluten može loše uticati na sve organe u telu. Bez obzira na to da li se pojavljuju simptomi, celijakija kod dece izaziva mnogo veći rizik od raznih dugoročnih komplikacija.
Mada se komplikacije neće javiti kod dece koja imaju celijakiju, moguće je da inflamatorne reakcije na gluten loše utiču na crevnu floru, moraz, endokrini sistem, želudac, jetru, krvne sudove, mišiće, pa čak i same ćelije. Zato se smatra da celijakija kod dece i odraslih povećava rizik od sledećih bolesti:
- Dijabetes tipa 1
- Osteoporoza
- Srčana oboljenja
- Multipla skleroza
- Oboljenja kože (dermatitis, ekcem)
- Autoimune bolesti štitne žlezde
- Anksioznost i depresija
- Hiperkinetički poremećaj (ADHD)
- Artritis
- Druge alergije na hranu
- Astma
Šta izaziva simptome celijakije?
Celijakija uzrok
Alergija ili osetljivost na gluten (problem koji se ne smatra celijakijom) povećava proizvodnju citokina, antiupalnih ćelija. Oni se stvaraju u imunom sistemu kako bi napali sve ono što organizam smatra pretnjom. Ljudi kod kojih se javlja celijakija su obično genetski predisponirani da imaju alergiju na gluten, mada ako je neko od vaših roditelja imao celijakiju ne znači da ćete je imati i vi.
Jedno od glavnih obeležja celijakije jeste povišen nivo antitela koja se stvaraju zbog kontakta sa gliadinom, jednom od komponenti glutena. Izlaganje gliadinu može aktivirati specifične gene u imunim ćelijama, što izaziva oslobađanje citokina. Citokini su veoma korisni kada vrše svoju funkciju – pomažu u opotavku i štite telo od virusa, bakterija i sličnih patogena. Međutim, citokini mogu izazvati hronične upale, što je koren mnogih bolesti.
Jake upale u organizmu znače i lošije zdravlje i veći rizik od mnogih bolesti, uključujući mentalne poremećaje, autoimune bolesti, pa čak i karcinom. Smatra se da kod ljudi koji imaju neku autoimunu bolest ili dijabetes postoji veći rizik da se razvije celijakija, jer su za ove bolesti genetske osnove i imune reakcije skoro pa iste.
Zašto i kako tačno intolerancija na gluten stvara ovakve probleme? Sve se svodi na sastav ovog proteina i to kako on utiče na probavni trakt. Gluten se nalazi u nekim žitaricama i smatra se „antinutrijentom“. Antinutrijenti mogu biti i dobri i loši – na primer, neki od njih se zovu fitonutrijenti, i nalaze se u mnogim vrstama voća i povrća. Antinutrijenti se nalaze u biljkama, i njihova funkcija je da stvaraju određene toksine kako bi odbranili biljku od insekata, glodara i gljivica.
Gluten je jedan od takvih antinutrijenata, koji deluje kao toksin kada ga ljudi jedu – pošto može izazvati oštećenje sluzokože probavnih organa, vezati važne minerale tako da organizam ne može da ih apsorbuje, i spreči varenje i apsorpciju vitalnih nutrijenata, uključujući i proteine.
Kako celijakija utiče na probavni trakt?
Kada se simptomi celijakije pojačaju, to je rezultat upalnog odgovora organizma koji izaziva gluten, i koji je vezan uglavnom za probavni, endokrini i centralni nervni sistem. Većina tih problema počinje u želucu, gde se nalazi velik deo imunog sistema. Kada osoba kod koje se javila celijakija jede gluten, to je kao da se oglasio alarm.
Izlaganje gliadinu povećava propustljivost creva, što znači da se male poderotine u zidu creva više otvaraju i mnogo više supstanci iz creva odlazi u krvotok. U normalnim okolnostima, zid creva sprečava odlazak čestica iz creva u krvotok, ali iritacije koje se javljaju zbog alergija na hranu dovode do veće propustljivosti creva.
Kako celijakija utiče na centralni nervni sistem?
Mnogi ljudi misle da se celijakija javlja zbog alergija na hranu i da oštećuje samo probavni trakt. Međutim, i mozak je veoma osetljiv na upale. Gluten pojačava upale u telu, kao i propustljivost creva, ali može dovesti i do razlaganja moždanih barijera, što znači da u mozak dospevaju određene supstance koje ne bi smele. Zbog toga simptomi celijakije često uključuju probleme sa koncentracijom, depresiju, anksioznost, probleme sa spavanjem i hroničan umor.
Mozak nije jedini organ van digestivnog trakta koji je osetljiv na efekte alergija na hranu – mnogi ljudi nemaju nikakve simptome problema sa digestivnim traktom zbog celijakije ili osetljivosti na gluten, ali njihov imuni sistem napada druge organe, npr. mišiće ili zglobove.
Antitela koja bi trebalo da napadaju glidin počinju da napadaju određene proteine u mozgu, što znači da se vezuju za sinapse i stvaraju komplikacije u funkcionisanju mozga. U najozbiljnijim slučajevima, celijakija može izazvati različite neurološke promene.
Celijakija i alergija na gluten – koja je razlika?
Neki eksperti smatraju da većina ljudi ima neku vrstu osetljivosti na gluten, bez obzira na to da li se kod njih razvika celijačna bolest ili ne. Smatra se da je gotovo svako u određenoj meri osetljiv na gluten, dok se samo kod nekih (posebno oni kojima je potvrđena celijakija) pojavljuju ozbiljniji simptomi.
Svi znamo da je moguće imati intoleranciju na gluten, a da se ne razvije celijakija. Čak i ljudi koji nisu „zvanično“ alergični na gluten (potvrđeno je da nemaju celijakiju i nemaju nikakve klasične simptome problema sa varenjem ovog proteina) mogu imati slične probleme kada jedu hranu koja sadrži gluten, a ti simptomi se drastično smanjuju ili nestaju kada jedu hranu bez glutena. Mada je celijakija relativno retko oboljenje, sve više ljudi ima neku vrstu osetljivosti ili intolerancije na gluten.
Zbog čega se to dešava? Jedan od razloga je ishrana koja sadrži mnogo glutena, a gluten se danas nalazi u zaista mnogo namirnica. Gluten se nalazi u mnogim industrijski prerađenim namirnicama, i vreba gotovo odasvuda – od kolača i žitarica do sladoleda, slatkiša, pa čak i kozmetičkih proizvoda. Jedan od razloga zbog kojih ljudi sve više izbegavaju gluten je to što se pojavljuje sve više naučnih dokaza koliko je on nezdrav. Zato na tržištu i postoji sve više proizvoda bez glutena, posebno brašna, hleba i žitarica.
Alergija na pšenicu je drugačija od alergije na gluten, ali i oni koji su alergični na pšenicu bi trebalo da jedu hranu bez blutena. Naravno, oni se ne moraju odricati raži, ovsa i ječma.
Kako pobediti celijakiju?
Ako imate većinu pobrojanih simptoma i sumnjate da se kod vas razvila celijakija, obratite se svom lekaru kako bi potvrdio dijagnozu. Dijagnoza se obično postavlja nakon određenih kliničkih tesotva. Velika potvrda celijakije je i odsustvo simptoma kada na neko vreme potpuno izbacite gluten iz ishrane.
Celijakija Ishrana
Strogo se pridržavajte režima ishrane bez glutena
Celijakija je hronična, autoimuna bolest i za sada ne postoji lek za celijakiju. Jedino što možete da uradite jeste da sprečite pojavu simptoma i ojačate svoj imuni sistem. Prvo i najvažnije, strogo se pridržavajte režima ishrane bez glutena ako imate celijakiju. To znači da uopšte ne jedete namirnice koje sadrže pšenicu, ječam ili raž. Gluten čini oko 80% od svih proteina u ovim žitaricama, mada se lako nađe i u drugim namirnicama u koje je neka od ovih žitarica i slučajno dospela.
Imajte to na umu, jer danas većina ljudi jede uglavnom hranu iz raznih fabrika, tako da mnogo više ljudi danas i jede hranu bogatu glutenom. Glavni razlog je to što se u mnogim fabrikama za proizvodnju i preradu hrane istovremeno prerađuje više namirnica, tako da se gluten može naći u tragovima i u proizvodima koji su označeni kao bez glutenski (npr. proizvodi od kukuruza ili ovsa).
Uvek pažljivo čitajte sastav proizvoda i izbegavajte i proizvode sa aditivima koji mogu sadržati gluten. Tu spadaju gotovo svi proizvodi od brašna, soja-sos, prelivi i marinade, razni sirupi, skrob i tako dalje. Postoji mnogo opcija kada je reč o bezglutenskoj ishrani, a na tržištu je dostupno i mnogo žitarica i brašna od žitarica koja provereno ne sadrže gluten.
Ako se dugoročno pratite bezglutenski režim ishrane, to će vašem imunom sistemu goditi i on će se oporaviti, tako da se možda više nikada neće javiti simptomi celijakije. Proces oporavka može trajati od nekoliko nedelja do nekoliko meseci, ili čak i godina. Ipak, važno je to što će se vaš probavni trakt i ostatak organizma uspešno oporaviti od upala.
Nadoknadite sve nutritivne deficite
Mnogi ljudi kod kojih se javila celijakija bi trebalo da uzimaju i supelemnte kako bi nadomestili nutritivne deficite i ublažili simptome loše apsorpcije nutrijenata. Najčešći deficiti kod ljudi obolelih od celijakije su deficit gvožđa, kalcijuma, vitamina D, cinka, vitamina B6, B12 i folne kiseline. Ovi deficiti su i najčešći simptomi celijakije, jer probavni trakt ne može da apsorbuje nutrijente u dovoljnoj meri zbog oštećenja i upala, što znači da se deficit različitih nutrijenata može javiti čak i ako vam je ishrana generalno zdrava.Ako je kod vas dijagnostifikovana celijakija pitajte svog lekara da li bi trebalo da uradite testove kako bi se utvrdili nutritivni deficiti. Ako postoji problem, možete uzimati neke suplemente kako biste ubrzali oporavak.
Lekar vam može preporučiti veće doze određenih suplemenata, ili vas posavetovati oko bolje ishrane. Većina namirnica bez glutena nije obogaćena nutrijentima (za razliku od raznih pahuljica i muslija, koji obično sadrže neke glutenske namirnice), tako da su suplementi dobar način da nadomestite te nedostatke. Naravno, ishrana bogata vitaminima i mineralima je uvek najbolji način da se izborite sa svim zdravstvenim problemima.
Uradite i dodatne testove kako biste proverili stanje kostiju, zglobova i kože
Ako se utvrdi celijakija, neki lekari preporučuju i dodatne testove kako bi se utvrdila gustina kostiju, upala zglobova i slične stvari koje celijakija i nutritivni deficiti mogu izazvati. Ako se na koži javio neki problem zbog autoimunog oboljenja, lekovi mogu privremeno ublažiti simptome koje izaziva alergija na gluten, a dugoročno možete izlečiti i uzrok pravilnom ishranom bez glutena.