Gangrena (noge, stopala, prsta) uzrok, simptomi, lečenje

0
22182

GANGRENA se javlja zato što u određena tkiva ne stiže dovoljno krvi bogate kiseonikom. Najčešće pogađa noge, stopala i šake.

Šta je gangrena?

Gangrena je medicinski termin kojim se opisuje odumiranje tkiva u određenom delu tela. Ona se razvija kada nema adekvatnog dotoka krvi, a to se dešava zbog mnogo stvari: infekcija, vaskularnih bolesti i povreda. Gangrena se može javiti u bilo kom delu tela, a najčešće se javlja u prstima na nozi (češće palcu noge), stopalima i šakama.

Postoje dve glavne vrste gangrene:

  • Suva gangrena se javlja zbog dotoka nedovoljno krvi zbog nekog problema sa arterijama. Ona postepeno i sporo napreduje. Kod većine ljudi ne dolazi do infekcija. Kod ovakvog tipa gangrene tkiva postaju hladna i crna i počinju da se suše. Suva gangrena se najčešće viđa kod ljudi sa arteriosklerozom (blokadom arterija), a nju obično izazivaju povišen holesterolČišćenje krvnih sudova od naslaga holesterola, plaka i nikotina, dijabetes, pušenje, genetika i slični faktori.
  • Vlažna gangrena se obično razvija zbog komplikacija kada se otvorena rana ne leči i inficira. Oticanje je posledica bakterijske infekcije i tada dolazi do naglog zastoja u dotoku krvi u taj deo tela. Bakterije počinju da se razmnožavaju, a pošto krv ne stiže do tog dela tela, nema ni belih krvnih zrnaca koja bi se borila protiv infekcije.

Gasna gangrena je vrsta vlažne gangrene koju izazivaju bakterije klostridije. Klostridija je vrsta veoma infektivnih, anaerobnih bakterija. Kada se klostridije razmnožavaju, one stvaraju otrovne gasove, pa se zato ova gangrena naziva gasna gangrena.

Uzroci gangrena

Sve vrste gangrene se javljaju zbog prekida u dotoku krvi u određeni deo tela. Pošto tkiva nemaju dovoljno kiseonika i hranljivih materija, dolazi do odumiranja tkiva.

Suva gangrena se može javiti zbog:

  • Vaskularnih problema: najčešće zbog lošeg stanja vena i arterija u nogama i prstima na nogama. Obično se javlja kod dijabetičara, osoba sa perifernom arterijskom bolešću i visokim pritiskom.
  • Teških opekotina i promrzlina: velika toplota, hemikalije i ekstremna hladnoća mogu izazvati suvu gangrenu. Vlažna gangrena se može razviti kasnije.
  • Rejnoovog fenomena: reč je o problemu sa cirkulacijom u prstima na rukama i nogama, posebno kada je hladno. Rejnoov fenomem može dovesti i do gangrene.
  • Dijabetesa: problem sa nekontrolisano visokim šećerom u krvi može dovesti do oštećenja nerava i krvnih sudova i smanjiti dotok kiseonika u ekstremitete.

Vlažna gangrena se može javiti zbog sledećih stvari:

  • Povrede: duboke, kraš povrede ili ubodne rane u kojima se razvila bakterijska infekcija mogu doveti do gangrene. Kraš povrede se javljaju kadadođe do snažne kompresije mišića (npr. prilikom pada zgrade ili teške mašine na čoveka, obično u ratnim zonama, prilikom većih saobraćajnih nesreća, zemljotresa i slično).
  • Suva gangrena: ako dođe do infekcije rane bakterijama.
  • Embolija: iznenada blokada arterije može dovesti do suve gangrene, ali povećava i rizik od infekcije i vlažne gangrene.
  • Imunodeficijencija: ako je imuni sistem slab (zbog HIV virusa, dijabetesa, dugoročnog alkoholizma ili narkomanije, hemioterapije…), lakše infekcije brzo napreduju i mogu izazvati gangrenozne povrede.

Faktori rizika za gangrenu su:

  • pušenje
  • gojaznost, dijabetes, visok krvni pritisak i slični uzroci srčanih oboljenja
  • prekomerna konzumacija alkohola, što može dovesti do oštećenja nerava
  • loša imuna funkcija (zbog HIV-a, hemioterapije, zračenja)
  • intravenska upotreba droge

U veoma retkim slučajevima, gangrena se povezuje sa antikoagulansom varfarinom.


Simptomi gangrene

Glavni simptomi vlažne i suve gangrene su:

  • Diskoloracija kože i tkiva u pogođenom delu: koža postaje suva i tamna. Boja se kod suve gangrene menja od crvene do crne, a kod vlažne koža otiče i ima izrazito neprijatan miris. Kod gasne gangrene se javlja izrazito neprijatan miris zbog smeđeg gnoja koji suri.
  • Koža postaje sjajna i ljušti se, a linija između zdravog i obolelog tkiva je jasno izražena.
  • Bol koji prati gubitak osećaja u tom delu tela i nemogućnost da se on pomeri.
  • Rana koja ne zarasta

Deo tela na kome se javila gangrena (stopala, prst, ruka) je hladan na dodir i ne oseća se puls u arterijama.


Unutrašnja gangrena i gangrena creva

Gangrena creva i unutrašnjih organa je nešto drugačija, ali takođe podrazumeva nekrozu tkiva.

Ponekad nema spoljnih simptoma unutrašnje gangrene, ali se kao rezultat septičkog šoka i drugih komplikacija mogu javiti sledeći simptomi:

  • povišena temperatura i drhtavica
  • zbunjenost
  • povraćanje, mučnina i dijareja
  • nizak krvni pritisak koji dovodi do vrtoglavice i nesvestice
  • plitak dah i ubrzan rad srca

Gasna gangrena

Gasna gangrena izaziva sve navedene i još neke simptome. Infekcija na koži se brzo širi, a neke promene su vidljive iz minuta u minut.

Kod gasne gangrene koža je:

  • veoma bolna i otečena
  • u početku bleda, a kasnije postaje crvena ili smeđa i na kraju postaje crna i zelena
  • sva u plikovima punih smeđe tečnosti
  • ima neprijatan miris kada dođe do pucanja plikova i curenja krvave tečnosti (serosangvinozna tečnost)
  • koža “pucketa” prilikom pregleda zbog pokretanja gasa ispod kože

To stanje je poznato i kao subkutani emfizem. Gas stvaraju bakterije i on je veoma toksičan i izaziva brzo širenje nekroze.

Gasna gangrena je veoma opasna i može dovesti do fatalnog ishoda.


Kada posetiti lekara

Ako dođe do pojave sledećih simptoma, odmah pozovite svog lekara:

  • neki deo kože je postao plav ili crn
  • imate ranu koja ne zarasta duže od 7 dana
  • bol je veoma jak
  • imate hronično povišenu temperaturu
  • iz rane cure gnoj i/ili krv
  • imate iscedak neprijatnog mirisa iz rane

Postavljanje dijagnoze

Dijagnoza gangrene se postavlja na osnovu lične anamneze, fizičkog pregleda, testova krvi i drugih testova.

Vaš lekar će vas pitati da li ste imali neku povredu, da li bolujete od dijabetesa ili nekog drugog hroničnog oboljenja, da li stenedavno nešto operisali, da li pušite i da li ste se nedavno izlagali jakoj hladnoći.

Fizički pregled se radi kako bi se videlo da li su prisutni znakovi gangrene.

Test krvi pokazuje da li je broj belih krvnih zrnaca povišen (javlja se kod vlažne gangrene i infekcije).

Bris iz rane se uzima kako bi se utvrdilo koje bakterije izazivaju infekciju.

Rendgen se radi kako bi se videlo da li u tkivu ima gasa, kao i da li je gangrena zahvatila kost i da li se javio i osteomijelitis.

Skener i magnetna rezonanca pokazuju koliko je oštećenje tkiva i da li su prisutni gasovi u tkivu.

Kod suve gangrene se radi i arteriogram kako bi se videlo da li je prisutna opstrukcija arterije koja dovodi krv u gangrenozno tkivo.


Lečenje gangrene

Lečenje će zavisiti od vrste gangrene, mesta na kom se javila i intenziteta oštećenja tkiva.

Ako sumnjate da imate gangrenu, odmah idite kod lekara kako biste sprečili ozbiljnije komplikacije i smrt.

Najteži oblik gangrene, gasna gangrena, je fatalna ukoliko se ne leči.

Lečenje podrazumeva jednu od sledeće dve urgentne mere:

  • davanje antibiotika intravenski
  • hirurško uklanjanje tkiva zahvaćenog gangrenom, kao i amputaciju ekstremiteta (prsta, stopala, noge) ako se gangrena raširila.

Rekonstruktivna hirurgija može ublažiti estetske posledice ovakvih operacija.


Antibiotici

Ako je prisutna bakterijska infekcija, daju se antibiotici. Oni se obično daju intravenski (kroz infuziju).


Vaskularna hirurgija

Ako je uzrok gangrene loša cirkulacija, radi se operacija arterija i vena kako bi se poboljšao protok krvi kroz krvne sudove.


Uklanjanje tkiva

U ozbiljnijim slučajevima gangrene, mora se ukloniti mrtvo i tada se radi amputacija cele noge ili ruke.  Uklanjanje mrtvog tkiva se može uraditi hirurškim ili hemijskim putem. Cilj ovakve operacije je uklanjanje problematičnog dela tkiva kako bi se sprečilo širenje infekcije.

Ako je to moguće, radi se i presađivanje kože kako bi oporavak tekao lakše. Ta procedura podrazumeva uzimanje zdravog kožnog tkiva sa neog drugog dela tela i njegovo presađivanje na oštećeno mesto.


Amputacija

U najtežim slučajevima, mora se uraditi amputacija ruke, noge ili prsta kako bi se pacijentu spasao život. Nakon amputacije se stavlja proteza.


Terapija kiseonikom u hiperbaričnoj komori

Terapija kiseonikom u hiperbaričnoj komori je veoma korisna u lečenju gangrene.

U hiperbaričnoj komori kiseonik pod jačim pritiskom poboljšava dotok kiseonika u oštećena tkiva, i stimuliše stvaranje novih krvnih sudova.

Lečenje se sprovodi u hiperbaričnim komorama i podrazumeva udisanje čistog kiseonika pod pritiskom dva puta većim od atmosferskog u trajanju između 30 i 120 minuta.

Ponekad je potrebno 20 i više seansi.

Neželjena dejstva su pritisak u ušima i nosu i privremena kratkovidost.Međutim, sve to se radi pod nadzorom stručnjaka i obično nema problema sa dekompresionom bolešću i konvulzijama.


Koja je prognoza kod gangrene?

Prognoza kod gangrene zavisi od sledećih stvari:

  • koji je deo tela zahvaćen gangrenom
  • u kojoj meri se gangrena raširila
  • koji je uzrok gangrene
  • u kakvom je stanju pacijent

Prognoza je generalno povoljna kod osoba kod kojih se infekcija nije raširila kroz krvotok. Gangrena se u ranim fazama može lečiti intravenskim antibioticima i uklanjanjem gangrenoznog tkiva. Bez tretmana, gangrena može dovesti do fatalne infekcije.

Gasna gangrena prilično brzo napreduje i može brzo izazvati smrt. Međutim, ako se brzo dijagnostikuje i leči kako treba, obično nije nephodna ni amputacija noge ili ruke.

Kod suve gangrene su obično prisutna i druga oboljenja koja otežavaju oporavak, a i smrt češće nastupa zbog neke od tih drugih bolesti nego zbog same gangrene.


Kako sprečiti gangrenu?

Najbolje oružje u borbi protiv gangrene je prevencija.

  • Održavajte rane čistim i sterilnim.
  • Pazite na pojavu znakova infekcije (gnoja, crvenila, otoka, bola).
  • Ako se javi infekcija, odmah idite kod lekara.
  • Ako imate dijabetes, obavezno uzimajte prepisanu terapiju.
  • Edukacija je veoma važna za dijabetičare. Oni bi morali da idu na česte kontrole i da se zbog svake povrede ili pojave neobičnih simptoma obrate lekaru. I male povrede bi trebalo da pregleda lekar. Ako ste dijabetičar, obavezno nosite komotniju obuću.

Autor teksta Dr. Bojan Radovanovic

Izvori: (1) (2) (3) (4)